RADNO PRAVO – Naknada štete zbog nekorištenja godišnjeg odmora

Pravno pitanje

Pripada li radniku naknada štete kada godišnji odmor nije koristio krivnjom poslodavca, uz naknadu plaće koju je već primio?

Stajalište suda

Prema odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3440/07, radnik koji se prvi put zaposli ostvaruje pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada te dalje ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana (članak 47. stavak 1. Zakona o radu). Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik, sukladno odredbi članka 53. stavka 1. Zakona o radu, ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.

Iz zakonskih odredbi proizlazi da je poslodavac dužan radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora i za to vrijeme mu isplatiti odgovarajuću naknadu, a u slučaju prestanka ugovora o radu dužan mu je izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora kako bi radnik to pravo mogao ostvarivati kod drugog poslodavca. Radnik je isto tako dužan koristiti godišnji odmor i ne može tražiti da mu se umjesto korištenja isplati naknada, jer je prema članku 49. Zakona o radu ništav sporazum o odricanju prava na godišnji odmor odnosno o isplati naknade umjesto korištenja.

Budući da je tijekom postupka utvrđeno da godišnji odmor tužitelj nije koristio krivnjom poslodavca, osim naknade plaće (koju je primio) tužitelju pripada i naknada štete, jer je poslodavac time što mu nije omogućio korištenje godišnjeg odmora povrijedio njegova prava iz radnog odnosa (članak 109. stavak 2. Zakona o radu) pa mu je dužan naknaditi štetu.

Što ovo znači u praksi

Pravo na godišnji odmor radnik mora i stvarno ostvariti, a poslodavac mu je dužan to omogućiti. Ako poslodavac svojom krivnjom radniku onemogući korištenje godišnjeg odmora, radnik uz naknadu plaće može tražiti i naknadu štete zbog povrede svog prava iz radnog odnosa.