Ovršno pravo - Privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina

Pravno pitanje

Sprječava li privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina protivnika osiguranja da te nekretnine otuđi dobrovoljnom raspoložbom i kakav je pravni učinak takve zabrane?

Stajalište suda

Prema odluci Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž 1870/2019-2, zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti svoje nekretnine ne predstavlja zapreku istome da dobrovoljnom raspoložbom otuđi te nekretnine.

Prema odredbi čl. 345. st. 5. Ovršnog zakona učinak zabrane protivniku osiguranja da otuđi ili optereti svoje nekretnine je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi na koju se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.

Dakle, zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti svoje nekretnine ne sprječava protivnika osiguranja da dobrovoljnom raspoložbom, poput ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, otuđi svoje nekretnine, pa je predlagateljica mogla steći pravo vlasništva predmetnih nekretnina i unatoč zabilježbi privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja, tako da ni to nije bilo prepreka usvajanju predlagateljičinog prijedloga.

Što ovo znači u praksi

Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja ne blokira same prijenose nekretnina, već štiti predlagatelja osiguranja time što mu omogućuje kasniju ovrhu na nekretnini neovisno o pravima koja je u međuvremenu stekla treća osoba. Stjecatelji nekretnina trebaju imati na umu da zabilježba takve mjere može otvoriti put naplati tražbine predlagatelja i nakon što su sami uknjižili svoje pravo.